11.10.2007.
Free-float tržišna kapitalizacija

Jedan od osnovnih parametara, koji se koristi prilikom sagledavanja kapaciteta i performansi nekog tržišta je i njegova tržišna kapitalizacija. Ovaj polazni podatak govori o veličini posmatranog tržišta kao i nagoveštaju potencijala za ulaganje na takvoj lokaciji. Stavljanjem ovog pokazatelja u odnos sa nekim makroekonomskim podacima kao što je na primer GDP dobijamo relativne pokazatelje koji govore i o stepenu razvijenosti nekog tržišta kapitala u globalnim okvirima. Dakle, tržišna kapitalizacija (Market cap) neke berze predstavlja ukupnu vrednost svih hartija od vrednosti kojima je u odnosu ponude i tražnje (tržišno) utvrđena cena. U najgrubljem smislu to predstavlja ceo investicioni univerzum jednog organizovanog tržišta. Naravno ono što se može primeniti na nivou celog tržišta analogno se koristi i na svaku pojedinaču kompaniju, što bi značilo da je tržišna kapitalizacija neke kompanije jednaka proizvodu njene tržišne cene i ukupnog broja emitovanih akcija. Ukoliko, transfer predmetnim akcijama nije zabranjen pravnim aktom sve akcije su raspoložive za trgovanje i načelno se mogu kupiti u redovnom trgovanju. Međutim, i na prvi pogled lako je utvrditi da ovakav koncept ne odgovara realnoj slici koja se može utvrditi iz strukture vlasništva pojedinih kompanija. Naime veličina kompanije odnosno njena tržišna kapitalizacija kao potencijal za trgovalčku aktivnost nije pouzdana, jer postoje određene kategorije imalaca akcija za koje je je krajnje realno pretpostaviti da se neće naći na strani prodaje. U tom smislu kao preciznija mera uveden je pojam broja akcija koje se nalaze u slobodnom prometu, odnosno tržišna vrednost tih akcija – free float tržišna kapitalizacija.

Free-float tržišna kapitalizacija je izraz koji označava metod obračunavanja dela vrednosti određene kompanije, koji se zasniva na određivanju vrednosti akcija kojima redovno može da se trguje na organizovanom tržištu. To zapravo znači da se iz ukupne kapitalizacije preduzeća, koja se dobija kao proizvod poslednje tržišne cene i broja emitovanih akcija izdavaoca, izostavlja vrednost akcija koje se nalaze u vlasništvu onih akcionara za koje se ne očekuje da će u narednom periodu biti aktivni na strani prodaje. U tu kategoriju najčešće spadaju akcije koje se nalaze u vlasništvu države i državnih institucija, strateških partnera, menadžmenta kompanije i ostalih akcionara sa značajnim učešćem. Iako ne postoji tačno definisana vrednost značajnog učešća obično se određuje procentualno učešće preko kojeg se određeni investitor tretira kao dugoročni. Svetska praksa obično u ovu grupu svrstava investitore sa učešćem u vlasništvu od preko pet ili deset procenata. Vrlo važna podela koja značajno utiče na free float jeste prema tipu investitora bez obzira da li je njegovo učešće u vlasništvu eventualno veće od propisanih 5 ili 10%. Institucionalni investitori kao što su investicioni i penzioni fondovi, investicione kompanije i portfolio ulagači se podrazumevaju kao aktivni učesnici u kupoporodaji tako da se njihove akcije podrazumevaju kao akcije u slobodnom prometu. Sa druge strane i akcije na kastodi računima se konsenzusom prihvatauju kao slobodne za trgovanje jer se njihovi vlasnici smatraju portfolio investitorima koji su ili aktivni u procesu trgovanja ili imaju relativno kratak investicioni horiznont ulaganja. Takodje, njihov primarni interes ulaganja nije kontrolisanje preduzeća, ili preuzimanje, već ostvarivanje što većeg prinosa kroz buduće prinose preduzeća, ali i razlike u ceni akcija. Iz tog razloga njihovi udeli, ma koliko visoki bili, po odgovarajućoj ceni mogu slobodno da budu kupljeni na slobodnom tržištu u svakom trenutku

Izračunavanje free-float tržišne kapitalizacije na nivou celokupnog tržišta značajno je, jer omogućuje da se prikaže granični prostor, odnosno gornji limit za investiranje na posmatranom tržištu. U teorijskom modelu, investitori su u mogućnosti da investiraju na određeno tržište samo do iznosa vrednosti akcija koje na otvorenom tržištu mogu da kupe.

Beogradska berza je uvela praćenje ovog podatka i njegovo objašnjenje kroz dva zvanična dokumenta -pravilnik o listingu i kotaciji kao i kroz metodologiju za izračunavanje indeksa BELEX15, gde se može naći i tačna definicija šta se trenutno smatra free float-om na domaćem tržištu kapitala.

Koliko je značajan podatak o free floatu najbolje ilustruju primer iz prakse dat u Tabeli gde se može uporediti vrednost ukupne tržišne kapitalizacije i free float tržišne kapitalizacije kompanija koje se nalaze u indeksu BELEX15.



Pored sagledavanja realnog invsticionog potencijala, najznačajniju primenu free-float tržišna kapitalizacija je našla u procesu izračunavanja indeksa, jer se pomoću nje određuje učešće, odnosno uticaj pojedinačne hartije iz indeksne korpe na kretanje vrednosti indeksa. Ona vrlo efikasno eliminiše potencijalno snažan uticaj firme sa velikom ukupnom kapitalizacijom, a malim brojem akcija u slobodnom opticaju, na kretanje indeksa. Takodje, ostvaruje se šira osnova za izračunavanje, jer se smanjuje koncentracija uticaja najvećih kompanija koje su članice indeksne korpe. U slučaju izračunavanja indeksa sa ukupnom kapitalizacijom, kreatori indeksa se često odlučuju za potpuno izostavljanje velikih kompanija koje imaju mali broj akcija u free-float-u, zbog prevelikog uticaja kojim izazivaju distorzije željenih rezultata u smislu oslikavanja tržišnih kretanja. Free- float omogućava da i ovakve velike kompanije dobiju priliku da daju svoj uticaj u kretanju indeksa, srazmerno veličini tržišno vrednovanog dela svoje imovine. Izračunavanje indeksa pomoću free-float kapitalizacije mnogo preciznije i bolje oslikava stvarna tržina kretanja jer se odnosi na onaj deo akcija preduzeća kojima se zaista i trguje.

Izračunavanje indeksa putem free-float tržišne kapitalizacije je prihvaćeno od strane svih velikih provajdera indeksa, kao što su Standard and Poor’s, STOXX i FTSE, jer u suštini predstavlja neophodan preduslov za izradu novih finansijskih instrumenata koji u protekloj deceniji doživljavaju najveću ekspanziju u finansijskoj industriji. Na Beogradskoj berzi, indeks najlikvidnijih akcija BELEX15 bazira se na free-float metodologiji izračunavanja, dok se za BELEXline koristi puna kapitalizacija. Prvi strani indeks baziran na akcijama kojima se trguje na Beogradskoj berzi – SRX, takođe se koristi metodologijom free-float-a prilikom izračunavanja vrednosti.



Odeljenje Analize

Vrednost985,47
Promena2,17
% 0,22%
28.03.2024. 14:01:01Detaljnije
EUR/RSD117,1776
USD/RSD108,2572
Izvor NBS, 28.03.2024.
Tržišna kapitalizacija - 28.03.2024.
444.870.642.016 RSD
3.796.550.211 EUR
Vesti sa Berze
27.03.2024.
Sazivanje redovne sednice Skupštine Beogradske berze
22.03.2024.
Pokretanje dugoročnog finansiranja kroz projekat tržišta kapitala/Catalyzing Long Term Finance through Capital Markets Project
06.03.2024.
BELEXsentiment za mart 2024. godine
Poslednje vesti
28.03.2024.
Obaveštenje izdavaoca o promenama u značajnom učešću - Tehnohemija a.d. , Sremska Mitrovica
28.03.2024.
Ažurirani informatori - 28.03.2024
28.03.2024.
Obaveštenje o značajnom učešću - Dimničar a.d. , Beograd
28.03.2024.
Obaveštenje o značajnom učešću - Dimničar a.d. , Beograd
28.03.2024.
Obaveštenje o značajnom učešću - Dimničar a.d. , Beograd